Građevinarstvo

Građevinska tehnika je vještina kojom ljudi od izvornih ili prerađenih darova prirode osmišljeno (planirano) sastavljaju nove tvorevine povezane s tlom, odnosno fiksirane na zemlju, pa se njima koriste. Prirodni materijali kao što su: kamen, drvo, zemlja (glina), ali i umjetni: opeka, vapno, beton i čelik, omogućuju osmišljeno povezivanje s tlom u jednu cjelinu koju nazivamo građevinskim objektom ili građevinom .

Prema vrsti i karakteru poslova razlikujemo dva glavna smjera ili ogranka građevinske tehnike. U jednom se smjeru odvija građenje zgrada. Zgrade se ističu svojim glavnim dijelovima iznad zemlje, grade se dakle u vis, pa se građenje zgrada često naziva visokogradnja. Visokogradnja je doslovni prijevod internacionalizirane starogrčke riječi "arkitekton" - arhitektura.

Građenje zgrada se kod nas naziva i zgradarstvo, ali je arhitektura najuobičajeniji izraz. S druge strane imamo građenje prometnica (ceste, željeznice, mostovi, tuneli) i hidrotehničkih građevina (vodovod, kanalizacija, hidrotehničke regulacije, melioracije, iskorištavanje vodnih snaga te plovnost rijeka i kanala). Spomenuti se objekti grade uglavnom pri samom tlu, iako nije pravilo. Takvo se građenje često naziva niskogradnja, a običajniji je naziv građevinarstvo.

Građevinarstvo u širem smislu - građevna tehnika ili graditeljstvo dijeli se na: Visokogradnju (arhitekturu) i Niskogradnju (ili građevinarstvo u užem smislu). Važno je napomenuti da strogo dijeljenje građevine i arhitekture nema previše smisla jer građevinarstvo obuhvaća mnogobrojne poslove za sve vrste građevina, dok arhitektura obuhvaća arhitektonsko projektiranje objekata visokogradnje.

Dokaz stabilnosti i nosivosti arhitektonskog projekta izvodi građevinar u nastavku projektne dokumentacije. Isto tako, arhitekti bivaju potrebni za neke objekte niskogradnje. Bez obzira na smisao, ipak postoji ta podjela. U prošlosti se poslovi niskogradnje i visokogradnje nisu diferencirali kao danas, nego je arhitektura obuhvaćala sve poslove građevinske tehnike. Tek nedavno s obzirom na povijesnu hronologiju poslovi jednog i drugog ogranka toliko su se umnožili i razlučili da je građevinarstvo automatski postalo zaseban smjer čiji zadaci i ostvarenja po svojoj raznolikosti i značaju za opći napredak često nadmašuju zadatke i ostvarenja arhitekture

Prethodna Sljedeća